Kako dobiti dozvolu za nošenje oružja za ličnu bezbednost u Srbiji?

Da biste dobili dozvolu za nošenje oružja, najvažnije je da budete sigurni da vam je potrebno oružje, da ste stabilna osoba i racionalna u donošenju odluka.

Impulsivne i osobe koje emotivno reaguju, nikako ne bi trebalo da dolaze u posed oružja.

Bolje je da toga na vreme budete svesni, pre nego što dođete u problem zbog kojeg možete da žalite celog života.

Ako smatrate da ste zrela i stabilna ličnost, a pri tom imate opravdan razlog za nabavku oružja, onda je prvi korak koji treba da uradite, da posetite izabranog lekara i dobijete obrazac 1.

Nakon dobijanja ovog dokumenta, idete na lekarski pregled, gde tim stručnjaka ispituje vaše psihofizičke sposobnosti.

Ako ispunjavate zdravstvene uslove za posedovanje oružja, onda je vreme da prođete obuku za tip oružja, koji želite da posedujete.

Dozvola za nošenje oružja – Kategorije

Zakon Srbije deli oružje na sledeće kategorije:

Kategorija A

U ovu grupu spada automatsko oružje, minsko-eksplozivna sredstva i oružje sa prigušivačem pucnja. ( Ova kategorija je rezervisana za vojsku, policiju i specijalizovane kompanije. )

Kategorija B

U ovu kategoriju spadaju poluautomatski pištolji, revolveri, lovačke puške i  karabini, odnosno svo vatreno oružje koje nije u kategoriji A ili C i koje nije konvertibilno.  

Nama je najinteresantnija ova kategorija, jer će većina ljudi koji se odluče da nabave vatreno oružje, nabaviti oružje iz ove kategorije.

Kategorija C

U ovu grupu spada onesposobljeno vatreno oružje, staro oružje, njegove moderne kopije koje ne koriste metak sa centralnim ili ivičnim paljenjem, zatim tetivno oružje čija sila zatezanja je veća od 450 N, odnosno natezna težina veća od 101 libri.

Takođe u ovu grupu spada i vazdušno oružje čija brzina projektila premašuje 200 m/s ili je kinetička energija preko 10,5 J ili je kalibra većeg od 4,5 mm.

Ovo znači da kada kupite samostrel, luk, vazdušni pištolj ili pušku, koja ispunjava gore navedene uslove, morate da registrujete to oružje u lokalnoj policijskoj stanici u roku 7 dana od kupovine.

Kategorija D

Hladno oružje, elektrošokeri, biber sprejevi, vazdušno i tetivno oružje, čije karakteristike su ispod onih navedenih u kategoriji C.

Potrebni dokumenti za dobijanje dozvole za nošenje oružja

Nakon završene obuke za tip oružja koji želite da nabavite i uverenja o zdravstvenoj sposobnosti za posedovanje oružja, možete da se uputite prema lokalnoj policijskoj stanici.

Tamo će vam biti potrebno sledeće:

  1. Važeća lična karta
  2. Dokaz o opravdanosti nabavke oružja
  3. Uplata takse – uplatnice se generišu na portalu eUprave
  4. Uverenje o zdravstvenoj sposobnosti
  5. Uverenje da ste prošli obuku za tip oružja koje nabavljate

Sve ostale dokumente, kao što su uverenja da se protiv vas ne vodi krivični postupak i da niste osumnjičeni/osuđivani za ratne zločine, uz vašu saglasnost pribavlja MUP po službenoj dužnosti.

Ako želite da ubrzate proces dobijanja dozvole za nošenje oružja, navedene dokumente možete i sami da pribavite.

Sve oko nošenja oružja za ličnu bezbednost opisano je u Zakonu o oružju i municiji u Članu 25.(Nošenje oružja) koji citiramo:

„Fizičkom licu koje ima registrovano oružje za ličnu bezbednost iz kategorije B može se izdati dozvola za nošenje oružja.

Zahtev se podnosi nadležnom organu. Nakon predaje zahteva i pribavljanja svih dokumenata, policija vrši terensku proveru.

Policajac dolazi na vašu adresu, proveri okruženje u kojem živite, utvrdi u kakvim odnosima ste sa ljudima iz vaše okoline i da li ispunjavate uslove za čuvanje oružja.

Oružje se čuva na strogo propisan način. U ormaru, koji se zaključava i ima odvojen deo za municiju.

Treba naglasiti da policajac ima diskreciono pravo da odbije vaš zahtev, ako utvrdi da postoji bilo kakav rizik.

Ako ne postoji nikakav rizik i ispunjavate sve gore navedene uslove, onda dobijate odobrenje za nabavku oružja, koje vam važi 6 meseci od trenutka izdavanja.

Fizičko lice iz stava 1. ovog člana prilikom podnošenja zahteva mora ispunjavati uslove iz člana 11. ovog zakona, kao i da učini verovatnim da mu je lična bezbednost bitno ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj meri da je za njegovu bezbednost neophodno nošenje oružja.

Izdavanje dozvole za nošenje oružja

Izdavanje dozvole za nošenje oružja rešenjem odobrava direktor policije ili policijski službenik koga on za to ovlasti. Rešenjem će se odbiti zahtev za izdavanje dozvole za nošenje oružja ukoliko podnosilac zahteva ne ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana.

Dozvolu za nošenje oružja za ličnu bezbednost na osnovu rešenja kojim je nošenje oružja odobreno izdaje nadležni organ.

Dozvola za nošenje oružja važi uz oružni list.

Imalac dozvole za nošenje oružja može, uz oružni list nositi u isto vreme samo jedan komad oružja za koje mu je izdat oružni list.

Na javnom mestu, imalac dozvole za nošenje oružja za ličnu bezbednost oružje ne sme učiniti vidljivim drugim licima odnosno ne sme nositi oružje na način koji izaziva uznemirenje drugih lica.

Dozvola za nošenje oružja se izdaje sa ograničenim rokom važenja do pet godina.

Ukoliko se u sprovedenom postupku utvrdi da lice kome je izdata dozvola za nošenje oružja za ličnu bezbednost prestane da ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana, direktor policije odnosno ovlašćeni policijski službenik doneće rešenje kojim se nošenje oružja zabranjuje i izdata dozvola oduzima.

Na rešenja iz ovog člana može se izjaviti žalba ministru u roku od 15 dana od dana uručenja rešenja.

”Za fizičko lice koje želi da dobije dozvolu za nošenje oružja jedan od najvažnijih uslova da to ostvari jeste obrazloženje opravdanog razloga to jest „da učini verovatnim da mu je lična bezbednost bitno ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj meri da je za njegovu bezbednost neophodno nošenje oružja.“

Opravdan razlog procenjuje nadležni organ a konačno rešenje odobrava direktor policije.

Koliko je redukovan broj izdatih dozvola za nošenje oružja za ličnu bezbednost u Srbiji govori i činjenica da ima svega oko 400 lica koji su došla do ove isprave po čemu možemo još jednom zaključiti da u Srbiji imamo strog i restriktivan zakon o oružju.

Kad je nošenje oružja za ličnu bezbednost u pitanju u zamljama u našem okruženju, propisi su liberalniji, na primer:

U Bugarskoj oružni list za registrovano kratko oružje ujedno važi kao i dozvola za nošenje oružja. Takođe, u Hrvatskoj za nošenje oružja za ličnu bezbednost dovoljan je oružni list za držanje i nošenje oružja s tim što postoji redukcija da se za oružje za ličnu bezbednost izdaje i oružni list za držanje.

Napominjemo da su Bugarska i Hrvatska članice EU kao i da je novi zakon o oružju (Zakon o nabavi i posedovanju oružja građana) u Hrvatskoj stupio na snagu 1. novembra ove godine, te da je usklađen sa najnovijim direktivama Evropskog parlamenta i Evropske komisije.

Na kraju, ukoliko vam je potrebna profesionalna pravna pomoć, na pravom ste mestu.

Advokatska kancelarija Minić nastoji da reši sve vaše pravne probleme i nedoumice, zato ne oklevajte da nas kontaktirate i zakažete besplatne konsultacije.

Advokat Zoran J. Minić

lawofficeminic@gmail.com

Related Posts

6 Responses
    1. Zoran Minić

      Poštovani,

      u Vašem slučaju može biti reči o tzv. Ćutanju uprave.

      Ćutanje uprave predstavlja propuštanje nadležnog organa javne uprave da u određenim zakonskim rokovima donese i dostavi odluku stranci.

      Suština pravnih sredstava koja se stavljaju na raspolaganje građanima u vezi sa ćutanjem uprave je u pružanju pravne zaštite u slučaju kad organ javne vlasti prosto ne odlučuje o njihovom zahtevu odnosno bez valjanog razloga ne donese odluku po zahtevu odnosno žalbi stranke.

      U slučaju da dođe do ćutanja uprave građanima su, u principu, na raspolaganju dva pravna sredstva za ostvarivanje pravne zaštite i to (1) žalba zbog ćutanja uprave koja se podnosi višem organu uprave i (2) tužba zbog ćutanja uprave koja se podnosi Upravnom sudu.

      Žalba zbog ćutanja uprave

      Zakonom o opštem upravnom postupku propisani su rokovi za donošenje rešenja u upravnom postupku, uz napomenu da posebnim zakonima mogu da budu određeni i kraći, ali ne i duži rokovi.

      Ukoliko organ uprave protiv čije odluke je dopuštena žalba uopšte ne donese odluku, u tom slučaju stranka ima pravo na žalbu.

      Ova žalba se može podneti drugostepenom organu i to isključivo u roku od godinu dana od dana podnošenja zahteva organu uprave (što znači da je treba podneti nakon roka koji je organ uprave imao da donese rešenje, ali pre isteka roka od godinu dana).

      Ukoliko drugostepeni organ utvrdi da su ispunjeni uslovi za podnošenje žalbe zbog ćutanja uprave i da prvostepeni organ nije doneo nikakvo rešenje po zahtevu stranke u određenom roku, isti će tražiti od prvostepenog organa da ga obavesti o razlozima zbog kojih nije blagovremeno izdao rešenje.

      Razlozi za ćutanje uprave prvostepenog organa uprave mogu biti opravdani ili neopravdani – u obe ove situacije drugostepeni organ postupa na određeni način.

      Naime, ukoliko su razlozi ćutanja prvostepenog organa opravdani (ili rešenje nije doneto krivicom same stranke), drugostepeni organ će naložiti prvostepenom organu da izda rešenje u roku koji ne može da bude duži od 30 dana.

      Međutim, ukoliko su razlozi ćutanja prvostepenog organa neopravdani tada drugostepeni organ može da sam reši tu pravnu stvar ili da naloži prvostepenom organu da reši upravnu stvar – izda rešenje u roku ne dužem od 15 dana (ukoliko prvostepeni organ ni tada ne postupi po nalogu, onda drugostepeni organ ima obavezu da sam reši upravnu stvar umesto prvostepenog organa).

      Tužba zbog ćutanja uprave

      Za razliku od žalbe zbog ćutanja uprave koja se podnosi upravnim organima (bilo prvostepenim bilo drugostepenim), tužba zbog ćutanja uprava predstavlja obraćanje stranke Upravnom sudu (dakle sudstvu kao drugoj grani vlasti) kako bi zaštitila prava povređena od strane organa uprava.

      Navedena tužba se prema Zakonu o upravnim sporovima može podneti u tri slučaja:

      i. kada je nadležni organ doneo prvostepeno rešenje na koje se stranka žalila, ali drugostepeni organ nije odlučio o žalbi stranke u zakonom propisanom roku (a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke);

      ii. kada prvostepeni organ po zahtevu stranke nije u zakonom propisanom roku doneo prvostepeno rešenje protiv koga žalba nije dozvoljena (pa tužba ostaje jedino pravno sredstvo);

      iii. kada prvostepeni organ u zakonom propisanom roku nije doneo rešenje o zahtevu stranke, a drugostepeni organ nije odlučio o žalbi koju je stranka izjavila zbog nedonošenja prvostepenog rešenja (takozvano dvostruko ćutanje uprave).

      Ono što je važno da građani znaju jeste da pored dostavljanje uredne tužbe moraju da uz tužbu dostave sve dokaze (uključujući i dokaz o predaji žalbe nadležnom organu zbog nedonošenja traženog akta i kopiju žalbe).

    1. Zoran Minić

      Poštovani,

      morate podneti obrazloženi zahtev za dobijanje dozvole za nošenje oružja policijskoj upravi u mestu gde imate prebivalište. MUP će ceniti po diskrecionom ovlašćenju da li će odobriti zahtev.

Leave a Reply