Razlika između tužbe za smetanje državine i smetanja svojine

U praksi se često mešaju dva različita instituta – smetanje državine i smetanje svojine. Iako na prvi pogled deluju slično, reč je o potpuno različitim pravnim sredstvima zaštite. Razumevanje ove razlike od ključnog je značaja za svakog vlasnika ili korisnika nepokretnosti.

Šta je državina i šta je svojina?

  • Državina je faktička vlast nad stvari – situacija u kojoj neko stvar drži i koristi kao da je njegova, bez obzira na to da li je stvarno vlasnik. Na primer, zakupac, podstanar ili lice koje koristi tuđu parcelu – svi oni imaju državinu, iako nisu vlasnici.
  • Svojina, sa druge strane, predstavlja puno pravno ovlašćenje nad stvari. Vlasnik ima pravo da stvar koristi, uživa i raspolaže njome (da je proda, pokloni, daje u zakup itd.), i to pravo mu je zaštićeno zakonom.

Tužba za smetanje državine

Tužba za smetanje državine (poznata i kao posesorna tužba) podnosi se kada je nekom licu uznemirena ili oduzeta državina, bez obzira na to da li je taj držalac vlasnik.
Primeri:

  • Komšija vam preseče bravu na garaži koju iznajmljujete i uđe unutra.
  • Vlasnik stana uđe u stan koji ste legalno uzeli u zakup i izbaci vaše stvari.

Ono što je bitno: sud ne ispituje pravo svojine, već samo faktičko stanje državine.
Cilj postupka je hitan povraćaj u poslednje mirno stanje državine. Zato je rok za podnošenje tužbe kratak – 30 dana od saznanja za smetanje, a najkasnije godinu dana od smetanja.

Tužba za smetanje svojine

Tužba za smetanje svojine (negatorna tužba, actio negatoria) je vlasnička tužba kojom se vlasnik brani od uznemiravanja koje nije oduzimanje same stvari, već sprečavanje ili ograničavanje u vršenju prava svojine.


Primeri:

  • Komšija vam prolazi preko dvorišta bez ikakvog prava.
  • Lice na svojoj parceli postavi objekat koji vam zaklanja prolaz ili svetlost.
  • Neko vam baca smeće u dvorište ili stvara buku koja onemogućava normalno korišćenje vaše imovine.

Ovde sud ispituje pravo svojine – tužilac mora da dokaže da je vlasnik stvari i da je njegovo vlasništvo uznemireno. Za ovu tužbu nema kratkog roka kao kod državine, već važi opšti rok zastarelosti.

Glavne razlike

Karakteristika Tužba za smetanje državine Tužba za smetanje svojine
Osnova Faktička vlast (državina), bez obzira na svojinu Pravo svojine
Cilj Povraćaj u poslednje mirno stanje državine Uklanjanje smetanja svojine i zabrana daljeg uznemiravanja
Rok 30 dana od saznanja, najkasnije godinu dana Nema kratkog roka, važi opšti rok zastarelosti
Dokazivanje Dokazuje se državina i smetanje Dokazuje se pravo svojine i smetanje
Primer Zakupac izbačen iz stana Vlasniku neko bez prava ulazi u dvorište

Zaključak

I državina i svojina uživaju pravnu zaštitu, ali putem različitih tužbi. Državina se štiti brzo i hitno, jer je u pitanju faktičko stanje koje ne sme biti narušeno samovoljom. Svojina se štiti dublje i trajnije, jer je reč o punoj imovinskoj vlasti. Zbog toga je ključno da tužilac pravilno izabere vrstu tužbe, u zavisnosti od toga da li je ugrožen kao držalac ili kao vlasnik.

Tekst o susvojini možete pročitati ovde.

Related Posts

Leave a Reply