Šta je to prekršajni nalog i kako da postupite ako ga dobijete?

Prekršajni nalog je jedan od zakonom predviđenih načina za izricanje sankcije učiniocima tačno određenih kaznenih dela (blažih po obliku), u nekoj vrsti skraćenog postupka.

Koji je organ, odnosno ovlašćeno lice, nadležno i ovlašćeno za izdavanje prekršajnog naloga, utvrđeno je zakonom i propisom kojim se određena radnja kvalifikuje kao prekršaj. Članom 39. stav 3. povećana je gornja granica propisivanja novčanih kazni u fiksnom iznosu čime je stvorena mogućnost da se fiksnom novčanom kaznom sankcioniše veći broj prekršaja, pa se tako novčana kazna može propisati u fiksnom iznosu za fizičko lice i odgovorno lice od 1.000 do 10.000 dinara, za preduzetnika od 5.000 do 50.000 dinara, a za pravno lice od 10.000 do 100.000 dinara.

Za koja kaznena dela se može izdati prekršajni nalog?

Prekršajni nalog se može izdati samo za prekršaje.

Zakon o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013, 13/2016, 98/2016-OUS, 91/2019-dr.zakon i 91/2019) – u daljem tekstu: ZOP u članu 168. kaže,  prekršajni nalog se izdaje kada je za prekršaj zakonom ili drugim propisom od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu. Jer, kada je predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu ne može se podneti zahtev sudu za pokretanje prekršajnog postupka.

Odgovornost fizičkog lica za učinjeni prekršaj

Fizičko lice odgovara za prekršaj koji mu se može pripisati u krivicu zato što je bilo uračunljivo i učinilo prekršaj sa umišljajem ili iz nehata, a bilo je svesno ili je bilo dužno i moglo biti svesno da je takav postupak zabranjen.

Za postojanje odgovornosti dovoljan je nehat učinioca ako propisom o prekršaju nije određeno da će se kazniti samo ako je prekršaj učinjen sa umišljajem.

Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je u vreme izvršenog prekršaja bio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji je u vreme izvršenog prekršaja bio u neotklonjivoj pravnoj zabludi.

Ako smatrate da postoje okolnosti koje isključuju vašu odgovornost za prekršaj, odnosno da niste krivi i ne želite da prizate krivicu tj. prekršajnu odgovornost, u sudskom postupku uvek možete to i dokazivati. Prilikom samog izdavanja prekršajnog naloga često dolazi do različitih grešaka u postupanju ovlašćenih lica pa to uvek mogu biti razlozi za pobijanje prekršajnih naloga.

Takođe, niko se ne može oglasiti odgovornim za neki prekršaj dok se njegova krivica zaista i ne utvrdi u svakom konkretnom slučaju.

Česta je situacija da je navodni prekršaj otkriven jedino neposrednim opažanjem ovlašćenog lica. Ovlašćeno lice je, kao i svi mi, sklon greškama, i moguće je da je neki događaj pogrešno opazio, pa ukoliko vi imate dokaz bilo koje vrste koji tvrdi suprotno (pisani dokaz, video snimak, fotografiju, svedoke), možete dokazati da niste ,,krivi”.

Sadržina prekršajnog naloga

Prekršajni nalog se izdaje u pisanoj formi i njegova sadržina je propisana članom 170. Zakona. Sastavni deo prekršajnog naloga su pouke i upozorenja licu protiv koga je izdat prekršajni nalog.

Pouke i upozorenja u prekršajnom nalogu su:

1) ako lice protiv koga je izdat prekršajni nalog prihvati odgovornost i u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene kazne, oslobađa se plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne (član 173. stav 1);

2) lice protiv koga je izdat prekršajni nalog može prihvatiti odgovornost za prekršaj i nakon isteka roka od osam dana od prijema prekršajnog naloga, ako pre postupka izvršenja dobrovoljno plati celokupan iznos izrečene novčane kazne (član 173. stav 4);

Kako da postupite ako dobijete prekršajni nalog?

Prekršajni nalog izdaje nadležni organ (najčešće MUP i inspekcijski organi) za prekršaje za koje je propisana kazna u fiksnom iznosu, kao što smo već rekli.

Tada, vam se uručuje nalog određene sardžine ( naziv ovlašćenog organa koji ga je izdao, identifikacioni broj prekršajnog naloga određen od strane ovlašćenog organa, lično ime i svojstvo službenog lica koje ga je izdalo, datum izdavanja i datum uručenja, lično ime fizičkog lica učinioca prekršaja, njegovu adresu prebivališta, odnosno boravišta, jedinstveni matični broj, podatke o zaposlenju, za strance broj pasoša, odnosno lične karte, a za odgovorno lice u pravnom licu i funkciju koju obavlja u tom pravnom licu, a za preduzetnika i naziv i sedište radnje, naziv i sedište pravnog lica protiv koga je izdat prekršajni nalog, kao i njegov poreski identifikacioni broj i matični broj činjenični opis radnje iz koje proizilazi pravno obeležje prekršaja, kao i vreme i mesto izvršenja prekršaja, pravnu kvalifikaciju prekršaja, izrečenu novčanu kaznu, uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne sa odgovarajućim računom na koji treba da se uplata izvrši).

Međutim, nalog bi trebalo da sadrži i sledeće veoma bitne elemente na koje često učinilac nije upozoren niti na njih obraća pažnju.

Naime, prekršajni nalog mora da ima mesto za potpis učinoca prekršaja, gde svojim potpisom postajete saglasnim sa sadržajem iz naloga. Ukoliko se se ne slažete sa sadržajem sam nalog ne samo da nemate obavezu potpisati, već je to način da pokažete da niste saglasni sa učinjenim prekršajem ili sa sadržajem u nalogu. U tom slučaju bitan je sadržaj na pozadini naloga. Na pozadini se nalaze pouke i upozorenja licu protiv koga je izdat prekršajni nalog, što vam najčešće niko neće reći.

S tim u vezi, ukoliko ne smatrate da ste odgovorni za učinjeni prekršaj, Zakon o pekršajima, a kako je i ispisano na poleđini, predviđa da lice protiv koga je izdat prekršajni nalog koje ne prihvata odgovornost za prekršaj ima pravo da u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga podnese zahtev za sudsko odlučivanje tako što će lično ili preko pošte predati prekršajni nalog nadležnom prekršajnom sudu uz naznačenje suda kome se zahtev podnosi u skladu sa članom 174. stav 1. Zakona o prekršajima. Lice protiv koga je izdat prekršajni nalog ukoliko ne prihvata svoju odgovornost može nadležnom sudu u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga, lično ili putem pošte, da dostavi potpisan prekršajni nalog, koji pod ovim uslovima predstavlja zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu (u daljem tekstu: zahtev za sudsko odlučivanje).

Lice protiv koga je izdat prekršajni nalog dostavljanjem zahteva za sudsko odlučivanje nadležnom sudu stiče svojstvo okrivljenog u prekršajnom postupku. Ako okrivljeni sudu dostavi zahtev za sudsko odlučivanje putem pošte, uz potpisan (ili još bolje ukoliko nije potpisan) prekršajni nalog može priložiti i svoju pisanu odbranu i dostaviti ili predložiti dokaze. Dalje sud zakazuje glavni pretres, saslušava okrivljenog, izvodi dokaze i donosi presudu. Sud ima ovavezu da okonča postupak u roku od 2 godine od učinjenog prekršaja inače nastupa zastarelost i postupak se obustavlja.

Ukoliko se u sudskom postupku utvrdi Vaša odgovornost, sud će Vas obavezati da platite kaznu iz prekršajnog naloga u punom iznosu. Sud može i da Vam ublaži kaznu ili izrekne opomenu ako su za to ispunjeni zakonski uslovi.

Ako protekne rok od osam dana, a ne platite polovinu kazne i ne podnesete zahtev za sudsko odlučivanje, organ koji je izdao prekršajni nalog dostaviće ga prekršajnom sudu na prinudno izvršenje kazne.

Kada podnesete zahtev za sudsko odlučivanje, u prvom pozivu suda bićete upozoreni da će Vas sud, u slučaju neopravdanog neodazivanja na prvi poziv (a to je svaki poziv do Vašeg prvog dolaska i iznošenja odbrane), oglasiti odgovornim i izreći Vam kaznu iz prekršajnog naloga, jer se u tom slučaju smatra da ste odustali od zahteva za sudsko odlučivanje.

Tekst o sporazumu o priznavanju prekršaja možete pročitati ovde.