
Ugovor može da prestane na različite načine, pri čemu je najčešći i najpoznatiji način završetak ili raskid ugovora nakon što su ispunjene obaveze o kojima su se ugovorne strane dogovorile.
Jednostrani raskid ugovora u pravu Srbije predstavlja prekid ugovorne veze koji može biti izvršen od strane samog jednog učesnika ugovora, bez potrebe za saglasnošću druge strane.
Ugovor može biti jednostrano raskinut u slučajevima predviđenim zakonom ili samim tekstom ugovora, ali obično postoje određeni uslovi i procedure koje moraju biti ispunjeni.
Na primer, u slučaju ugovora koji ima određeni rok važenja, jedna strana može jednostrano raskinuti ugovor po isteku roka, bez obaveze prethodne najave.
Međutim, u nekim slučajevima je jednostrani raskid ugovora moguć samo ako postoje određeni objektivni uslovi, kao što su neispunjavanje obaveza druge strane ili postojanje određenih okolnosti koje opravdavaju raskid ugovora.
U svakom slučaju, primena i uslovi jednostranog raskida ugovora mogu varirati u zavisnosti od konkretnih okolnosti i tipa ugovora.
Kada se raskida ugovor?
Nekada se desi da nakon zaključenja ugovora nastupe specifične okolnosti usled kojih izvršenje ugovora bude ugroženo ili onemogućeno.
Tada se svrha obavezivanja više ne može ostvariti, pa je ugovor potrebno raskinuti.
Drugim rečima, ugovor se raskida kada za jednu ili obe ugovorne strane ugovor izgubi smisao.
Raskid ugovora je način prestanka punovažnog ugovora, iz uzroka koji su predviđeni zakonom.
Koji su razlozi za raskid ugovora?
Najčešći razlog za raskid ugovora je neispunjenje ugovorne obaveze.
Neispunjenje može biti potpuno i delimično. Važno je napomenuti da neispunjenje obaveze u neznatnom delu ne daje pravo na raskid ugovora.
U slučaju da jedna strana ne izvrši svoju obavezu onako kako je ugovoreno, druga strana može zahtevati ispunjenje ugovorene obaveze ili raskinuti ugovor.
Ugovor se raskida izjavom volje. U nekim posebnim slučajevima raskid ugovora nastupa i po samoj sili zakona.
Osim zbog neispunjenja, ugovor je moguće raskinuti i zbog promenjenih okolnosti do kojih je došlo nakon zaključenja ugovora.
Ugovor se može raskinuti na dva načina:
- sporazumno i
- jednostrano.
Sporazumni raskid ugovora
Na isti način na koji je i nastao, ugovor može i da prestane – sporazumom ugovornih strana.

Sporazumni raskid ugovora se može posmatrati kao novi (kasniji) ugovor kojim ugovorne strane odustaju od starog (ranijeg) ugovora.
Dakle, kod ove vrste raskida ugovora neophodna je saglasnost obe ugovorne strane o tome da se ranije zaključeni ugovor raskine.
Jednostrani raskid ugovora
Jednostrani raskid ugovora je specifičan i dopušten je u slučajevima u kojima je ugovoren ili kada je zakonom predviđeno da je moguće jednostrano raskinuti ugovor.
Dakle, moguće je dogovaranje prava na jednostrani raskid ugovora unapred, nezavisno od volje druge ugovorne strane.
Ipak, zabranjeno je da se zloupotrebljava nadmoćniji položaj jedne ugovorne strane da bi se ugovarale ovakve odredbe.
Naravno, pravo na jednostrani raskid ugovora je smisleno kod dvostranoobaveznih ugovora. Drugi slučajevi koji ovlašćuju ugovorne strane na jednostrani raskid su propisani zakonom. Pa tako, postoji raskid ugovora zbog neispunjenja.

U dvostranim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtevati ispunjenje obaveza ili, pod određenim uslovima (videti dalje u toku rada), raskinuti ugovor prostom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete.
Na primer, ugovor se raskida po zakonu kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora (bilo po prirodi pravnog posla, bilo da je tako nešto ugovoreno izričito), a dužnik ne ispuni obavezu u tom roku.
U ovom slučaju poverilac ima pravo da ako želi održi takakv ugovor na snazi, zahtevajući da dužnik ispuni ugovor i tek ako ovaj neispuni obavezu u razumnom roku, ugovor će se raskinuti.
Kad ispunjenje obaveze u određenom roku nije bitni sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i posle isteka roka ispuni svoju obavezu, a poverilac da zahteva njeno ispunjenje.
Da bi poverilac jednostrano raskinuo ugovor, mora da ostavi dužniku naknadni primeren rok za ispunjenje obaveze.
Ipak, u nekim situacijama je sasvim besmisleno ostavljanje tog nakanadnog primerenog roka jer je očigledno iz dužnikovog ponašanja da on obavezu neće ispuniti, stoga u tom slučaju zakonodavac propisuje da poverilac ima pravo da raskine ugovor i bez ovakvog bespotrebnog odugovlačenja.
Isto, kad je pre isteka roka za ispunjenje obaveze očigledno da jedna strana neće ispuniti svoju obavezu iz ugovora, druga strana može raskinuti ugovor i zahtevati naknadu štete, a to važi i za ugovor sa uzastopnim obavezama, gde ugovorna strana ne ispuni jednu obavezu.
Tada druga strana može, u razumnom roku, raskinuti ugovor u pogledu svih budućih obaveza, ako je iz datih okolnosti očigledno da ni one neće biti ispunjene.
Ona može raskinuti ugovor ne samo u pogledu budućih obaveza, nego i u pogledu već ispunjenih obaveza, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju.
Dužnik može održati ugovor ako da odgovarajuće obezbeđenje. U svim ovim slučajevima, ugovori se ne mogu raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dela obaveze.
Raskidom ugovora obe strane su oslobođene svojih obaveza, izuzev obaveze na naknadu štete, ako ona postoji. U slučaju da je jedna strana izvršila ugovor potpuno ili delimično, ima pravo da joj se vrati ono što je dala.
Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno naknaditi. Strana koja vraća novac dužna je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu primila.
Koje su posledice raskida ugovora?
Posledice raskida ugovora mogu biti različite i zavise od konkretnih okolnosti u kojima je raskid izvršen, kao i od odredbi u samom ugovoru ili primenjivog pravnog sistema.
Neke od opštih posledica raskida ugovora uključuju:
- Obaveze za raskidaoca: Osoba koja jednostrano raskida ugovor može biti dužna da ispuni određene obaveze koje su nastale pre raskida, kao i da nadoknadi štetu drugoj strani u slučaju neispunjavanja ugovornih obaveza.
- Gubitak prava i koristi: Raskid ugovora može rezultovati gubitkom prava ili koristi koje su predviđene u ugovoru, kao i obavezom vraćanja bilo kog imovinskog dobra koje je predato u izvršenje ugovora.
- Novi pravni odnosi: Raskid ugovora može izazvati pojavu novih pravnih odnosa među stranama, uključujući mogućnost zastave za odštetu u slučaju štete koja je nastala kao rezultat raskida.
- Sudski postupci: U slučaju spora o raskidu ugovora, strane mogu na kraju završiti na sudu, gde će sud odlučiti o ispravnosti ili važnosti raskida ugovora i o obavezama strana.
Opšti rezultati raskida ugovora mogu biti kompleksni i zahtevati preciznu analizu ugovora i primenjivog pravnog okvira.
Dve su najznačajnije posledice raskida ugovora:
- povraćaj datog i
- naknada štete.
Povraćaj datog ili povraćaj u pređašnje stanje je posledica raskida koja podrazumeva da se poredak stvari između ugovarača vraća u onaj momenat koji je prethodio zaključenju odnosno ispunjenju ugovora.
Tu je od značaja da li se u trenutku raskida već otpočelo sa izvršavanjem ugovornih obaveza. Ako nije, ugovorne obaveze se neće ni izvršavati jer se momentom raskida ugovora ugovorne strane oslobađaju svojih obaveza.
Međutim, ako se otpočelo sa izvršenjem ugovornih obaveza, u slučaju raskida svaka strana vraća onoj drugoj sve što je od nje primila po osnovu raskinutog ugovora. Vraćanje se vrši u naturi ako je to moguće, a ako nije, vraća se novčana protivvrednost primljenog.
Naknada štete je druga moguća posledica raskida ugovora. Ugovorna strana koja raskidom ugovora trpi štetu ima pravo da joj druga ugovorna strana tu štetu nadoknadi.
Vrstu i visinu štete je potrebno u svakom konkretnom slučaju opredeliti po osnovu i visini i dokazati.
Zaključak
Rakid ugovora ponekad može biti izuzetno kompleksan problem za ugovorne strane i zbog toga je u takvim situacijama najbolje angažovati stručno lice, tj. advokata.
Ukoliko vam je potreban iskusan i pouzdan advokat, ne oklevajte da nas kontaktirate i zakažete pravne konsultacije u advokatskoj kancelariji Minić.